BANjALUKA, SARAJEVO – Famozna presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“, čije sprovođenje zahtijeva i izmjenu Ustava BiH, ponovo je na dnevnom redu i to nove radne grupe koja bi do februara trebalo da ponudi prve prijedloge, ali, sudeći po svemu, veće su šanse da se ništa ne pomjeri sa mrtve tačke.
„Sejdić i Finci protiv BiH“ naziv je sudskog predmeta koji je otvoren pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu polovinom 2006, a okončan u decembru tri godine kasnije odlukom da su Sejdić (Rom) i Finci (Jevrej) diskriminisani, odnosno da im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jer Ustav predviđa da na te pozicije dolaze pripadnici samo konstitutivnih naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
Da bi presuda bila sprovedena u djelo, kako je naložio sud, potrebno je da u BiH bude izmijenjen Ustav BiH i izborno zakonodavstvo.
Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva pravde, na sjednici 30. oktobra usvojio Odluku o formiranju radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH s ciljem izvršenja presuda suda u Strazburu.
Mjesta u radnoj grupi povjerena su političkim predstavnicima tri naroda, među kojima su i stručnjaci za ustavno pravo, a iz Savjeta ministara BiH je poručeno da povlačenjem tog poteza sprovode zaključak sa julske sjednice na kojoj je usvojen Revidirani akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u pojedinačnim predmetima „Zornić“, „Sejdić i Finci“, „Pilav“, te „Pudarić“ protiv BiH.
Ipak, sagovornici „Glasa“ kažu da, poučeni iskustvom i međustranačkim odnosima, ne vjeruju da će na izborima, koji su na redu naredne godine, biti na snazi određena nova pravila, a u skladu sa presudama.
Podloga
I ranije se, tokom pregovora stranaka od prije desetak i više godina, čulo da za Srpsku nije sporan prijedlog da u Ustavu umjesto „Srbin“ piše da se bira „jedan“ član Predsjedništva, ali problem je uvijek bio nemogućnost dogovora o pravilima za FBiH, odakle se biraju hrvatski i bošnjački član.
Akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava datira iz juna 2021. godine, a ministri su u maju 2024. upoznati sa zahtjevom koji je došao od Zajedničkog kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH u vezi s aktivnostima na izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava iz grupe predmeta „Sejdić i Finci protiv BiH“.
Savjet ministara je, kako je potvrđeno za „Glas“ u resoru pravde, na sjednici u julu usvojio Revidirani akcioni plan za izvršenje četiri presude suda u Strazburu te zadužio resor pravde da pripremi odluku o formiranju radne grupe za pripremu amandmana te izmjena i dopuna zakona.
Jedan od članova grupe je i ministar pravde BiH Davor Bunoza. Za „Glas“ je poručio da posljednjih godina nije rađeno ništa konkretno i da ni ovaj put nema prevelikog optimizma, ali da moraju pokušati.
– Pokušaćemo vidjeti šta je rješenje – rekao je Bunoza i dodao da će početkom decembra o ovome razgovarati sa predstavnicima Savjeta Evrope.
Zadatak grupe je, u principu, da razmatra sve odluke suda u Strazburu jer se sve svode na to da BiH mora omogućiti pravo na kandidaturu.
– Čak sam i ja diskriminisan u Republici Srpskoj, a vi, ako ste pripadnik srpskog naroda, u Federaciji. U ovom momentu nema naznaka da ćemo se dogovoriti, ali da ćemo pojačati napore, to je sigurno – istakao je Bunoza.
Prema okvirnom planu rada, u decembru bi trebalo da bude konstitutivna sjednica, a potom u naredna dva mjeseca da se dođe do prvih prijedloga te da budu poslati i Venecijanskoj komisiji.
– Krajnji rok je šest mjeseci – istakao je Bunoza koji je kadar HDZ-a BiH.
Prve poruke
Presuda u predmetu „Sejdić i Finci“ kao jedna od prvih u nizu godinama je na dnevnom redu, ali do sada nema zajedničkog stava o tome kako je sprovesti u djelo i pri tome, na šta su posebno upozoravali iz Republike Srpske, ne dirati Ustav tamo gdje ne treba.
I sami Sejdić i Finci, kao glavni akteri, godinama nisu optimisti da će presuda biti sprovedena. Tako reaguju i na vijest o formiranju nove grupe.
– Taj posao je moguće završiti ukoliko postoji politička volja, ali toga u BiH nema. Ne vjerujem da će presuda biti sprovedena ni za šest godina, a ne šest mjeseci. Na sceni su nove ideologije, priče, lobiranja. Sve više opcija o dodatnoj podjeli BiH je i igri. Trampova administracija, kako koga gura i podržava, tako i kod nas vjetrovi duvaju. Sad je više tema treći entitet, nego presuda „Sejdić i Finci“ – izjavio je kratko za „Glas“ Sejdić.
Finci, s druge strane, na nove informacije odgovara riječima: „Nikada nije kasno da se voli strasno“.
– Valjda će se riješiti jednog dana. Presuda je trebalo da bude sprovedena prije 15 godina. Nadam se da će ova grupa donijeti novu ideju kako da bude sprovedena, te i ostale iz Strazbura o ravnopravnosti građana. Bez toga ne možemo biti dio Evropske unije, a kako se bližimo, tako je krajnje vrijeme da se odluke implementiraju i nađe rješenje – rekao je Finci za „Glas“.
Poslanik SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić je izjavio da je iz medija saznao da je član radne grupe te da ne zna na osnovu čega ili koje nove situacije će raditi grupa.
– Krajnje je vrijeme da se u FBiH dogovore o načinu izbora, a za Republiku Srpsku je već ranije određeno da nema nikakav problem da izbriše etnički predznak u izboru članova Predsjedništva BiH iz Republike Srpske – rekao je za „Glas Srpske“ Bosić koji je svojevremeno, kao predsjednik SDS-a, još 2012. u vrijeme intenzivnijih pregovora lidera u BiH, bio domaćin jednog sastanka na kojem je traženo rješenje za presudu „Sejdić i Finci“.
Stav o ovom pitanju iznio je bivši sudija Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske, a danas savjetnik republičkog ministra pravde Zlatko Knežević. On je za federalne medije poručio da je došao trenutak za ustavne promjene i da BiH ima i obavezu i moralni dug prema svim građanima, posebno onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
– Da li je moguće? Moguće je. Kad ćemo ako nećemo sad? Ko će ako nećemo mi? Ta zbirka odluka „Sejdić i Finci“, „Zornić“, „Pilav“, „Pudarić“ u najmanju ruku je obaveza BiH. Da li je rok do februara, kako je rekao Bunoza, optimističan, Ustav se ne mijenja preko noći. On zahtijeva ozbiljnu raspravu i kada radna grupa završi posao, treba ozbiljan dijalog, prije svega u profesionalnoj zajednici, pa dalje. Vjerujem da postoji dobra volja i želja da se to uradi – rekao je, između ostalog, Knežević.
Prema njegovom mišljenju, Ustav BiH nije sam po sebi diskriminatoran, ali određene odredbe jesu i to je, kako kaže, već utvrđeno.
– Zašto nije riješeno? To je pitanje političkog dogovora i volje. Sve se to svodilo na spisak želja određenih političkih grupacija. Ispostavljali su se spiskovi gdje se htjelo promijeniti i ustavni poredak, i Ustav, i politički sistem – jedna maska iza koje se krilo svašta – naveo je Knežević koji je član grupe u ime Vlade Republike Srpske.
Lideri političkih partija su, između ostalog, prije deset i više godina čak iz Brisela poručili da su se dogovorili o principima za sprovođenje odluke u slučaju „Sejdić i Finci“, prema kojima će članovi Predsjedništva BiH biti birani direktno jedan iz Republike Srpske, a dva iz FBiH. Međutim, ni od tog dogovora nije ništa bilo, prvenstveno zbog različitih shvatanja u vezi sa izborom članova Predsjedništva BiH iz FBiH koje imaju stranke sa hrvatskim i bošnjačkim predznakom.
Odluke
Sud u Strazburu je 2014. donio presudu u slučaju „Azra Zornić protiv BiH“, koja se izjašnjava kao „građanka BiH“, a utvrđena je diskriminacija budući da se, jer nije pripadnica nijednog konstitutivnog ni manjinskog naroda, nije mogla kandidovati i biti i birana. U predmetu „Ilijaz Pilav protiv BiH“ dvije godine kasnije je utvrđeno da se kao Bošnjak sa adresom u Srpskoj nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH jer se u Srpskoj, kao izbornoj jedinici, bira samo srpski član Predsjedništva BiH.
U predmetu „Svetozar Pudarić“ 2020. je utvrđeno da je BiH diskriminisala Pudarića u vezi sa pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda sa teritorije FBiH.
Članovi radne grupe:
- Davor Bunoza
- Radomir V. Lukić
- Albin Muslić
(Predstavnici Savjeta ministara)
- Mladen Bosić – SDS
- Nihad Omerović – NiP
- Predrag Kožul – HDZ BiH
- Sredoje Nović – SNSD
- Marina Pendeš – HDZ BiH
- Šefik Džaferović – SDA
(Predstavnici Parlamentarne skupštine BiH)
- Nerin Dizdar
- Vedran Škobić
(Vlada FBiH)
- Zlatko Knežević
(Vlada Republike Srpske)
(Glas Srpske)
