Test kognitivne refleksije ima samo tri pitanja, a obara i studente Harvarda. Rešite sva tri sada i proverite jeste li u onih 17 odsto.
Samo 17 odsto ljudi tačno reši sva tri pitanja ovog testa, a među onima koji greše nalaze se i studenti Harvarda i Jejla. Zvuči nemoguće, jer je reč o tri zadatka koja deluju lakše od domaćeg iz petog razreda. Upravo tu je zamka. Test kognitivne refleksije ne meri koliko ste pametni, već koliko brzo poverujete svom prvom impulsu.
Osmislio ga je profesor Šejn Frederik sa Univerziteta Prinston pre više od dve decenije. Njega nije zanimalo ko zna više matematike. Zanimalo ga je nešto suptilnije: ko će zastati pre nego što izlane prvi odgovor koji mu padne na pamet. Zato se ovaj test od tri pitanja proučava u psihologiji sve do danas.
Tri pitanja koja izgledaju bezazleno
Pre nego što pređete na rešenja, uzmite olovku i zapišite svoje odgovore. Bez varanja, bez guranja unapred. CRT test funkcioniše samo ako budete iskreni prema sebi i ne preskočite ovaj korak.
1. Palica i lopta zajedno koštaju 1,10 dolara. Palica je skuplja od lopte za tačno jedan dolar. Koliko košta lopta?
2. Ako je potrebno pet mašina da za pet minuta naprave pet uređaja, koliko vremena treba da 100 mašina napravi 100 uređaja?
3. Na jezeru raste kolonija lokvanja koja se svakog dana udvostručuje. Ako lokvanji prekriju celo jezero za 48 dana, za koliko dana prekriju polovinu površine?
Rešenja zbog kojih većina pljune po sebi
Lopta košta 5 centi. Najčešći odgovor je 10 centi, ali tu matematika puca. Ako bi lopta koštala 10 centi, palica bi koštala 1,10 dolara, pa bi zbir bio 1,20 dolara. Tačno rešenje je 5 centi: palica onda košta 1,05 dolara, razlika je tačno dolar, a zbir 1,10. Mozak voli okrugle brojeve pa vas 10 centi povuče za nos.
Drugo pitanje vas mami da kažete 100 minuta. Pogrešno. Jedna mašina pravi jedan uređaj za pet minuta, bez obzira na to koliko ih radi paralelno. Sto mašina za istih pet minuta napravi sto uređaja. Odgovor je 5 minuta, a ne broj koji vam je intuicija sama podmetnula.
Treće pitanje obara i ljude koji su prva dva rešili glatko. Pošto se kolonija udvostručuje svaki dan, dan pre nego što jezero bude potpuno prekriveno bilo je prekriveno tačno do pola. Ako je celo jezero pod lokvanjima 48. dana, polovina je bila pokrivena 47. dana, a ne 24. To je klopka eksponencijalnog rasta, ista ona koja ljude vara kod kamate i virusa.
Šta test kognitivne refleksije zapravo govori o vama
Poenta nije rezultat. Poenta je trenutak između pitanja i odgovora. Frederik je primetio da ljudi koji pogode sva tri pitanja imaju naviku da zastanu na pola sekunde i provere da li im se prvi utisak uklapa. Ta pauza je cela razlika između 17 odsto i svih ostalih.
Najveći problem nije inteligencija, problem je brzina. Pametni ljudi greše baš zato što su navikli da im prvi odgovor obično bude tačan, pa ga ne provere. Zato i diplomci elitnih univerziteta padnu na lopti od 5 centi. Sposobnost da posumnjate u sebe ume da vredi koliko i sam koeficijent inteligencije.
Dakle, koliko ste vi pitanja rešili bez greške i na kojem ste se spotakli, na palici, mašinama ili lokvanjima? Napišite u komentarima, pa da vidimo ko se stvarno provukao u onih 17 odsto.
(Krstarica)