BANJALUKA, SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen pad uvoza automobila, ali istovremeno raste interes za električna vozila, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Ključni podaci o uvozu automobila u BiH
- Uvezeno ukupno 29.078 automobila
- Uvoz novih vozila: 3.161
- Uvoz polovnih vozila: 25.917
- Prihodi od dažbina pali na oko 80 miliona KM
- Uvezeno 120 električnih automobila
- Najskuplji automobil vrijedio 547.574 KM
Uvezeno 29.078 automobila
U tom periodu uvezeno je 29.078 automobila, ukupne vrijednosti od 433,5 miliona KM sa uračunatim dažbinama, što je manje u odnosu na isti period prošle godine kada je uvezeno 29.973 vozila vrijednih 466,4 miliona KM.
Podaci UIO BiH pokazuju da i dalje dominira uvoz polovnih automobila.
Tako je za četiri mjeseca ove godine na bh. puteve stiglo 3.161 novo vozilo, dok je uvezeno 25.917 polovnih automobila. Prošle godine u istom periodu uvezeno je 3.227 novih i 26.746 polovnih vozila.
Smanjeni i prihodi od uvoznih dažbina
Istovremeno su smanjeni i prihodi od uvoznih dažbina, koji su pali sa 86,8 miliona KM na oko 80 miliona KM.
Ipak, uprkos ukupnom padu uvoza, bilježi se rast uvoza električnih automobila
„Ove godine u prva četiri mjeseca uvezeno ih je 120, ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 59, vrijednosti 3,3 miliona KM, sa uključenim dažbinama“, kazali su iz UIO BiH.
Najskuplji uvezeni automobil
Kako navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najskuplji uvezeni automobil u ovom periodu bio je Mercedes-AMG GT 63 Pro 4MATIC, koji je vlasnika koštao 547.574 KM, uključujući i dažbine.
Prema podacima kojima raspolaže UIO, vrijednost i broj uvezenih automobila su varirali iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno tokom prošle godine – 95.421, a najmanje 2020. godine – 40.963.
BiH i dalje „evropski auto-otpad“
Igor Gavran, ekonomista, ranije je za „Nezavisne novine“ ocijenio da omjer novih i polovnih automobila pokazuje da je BiH i dalje „evropski auto-otpad“.
„Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža, koja su često bliža reciklaži nego modernim vozilima koja preuzimaju primat u razvijenijim ekonomijama“, rekao je Gavran.
Istakao je da i dalje većina kupaca nije u mogućnosti da priušti novo vozilo.
„Ali ovako značajan rast broja vozila koja smo uvezli, neovisno o starosti, teže je objasniti, posebno jer je vidljivo da se prodaja vozila u BiH ne odvija lako i da ista vozila u oglasima i ponudama auto-kuća stoje neprodana mjesecima, da se preferiraju zamjene umjesto plaćanja gotovinom“, kazao je Gavran.
Broj stanovnika kontinuirano opada
Dodaje da broj stanovnika takođe kontinuirano opada te, kako kaže, jednostavno nema logičnog objašnjenja osim ako se dio vozila potom izvozi i prodaje negdje izvan BiH ili ako je bilo neke odgode carinjenja i ovaj broj se odnosi na duži period nego što je prikazano.
„Recimo, rast tražnje za novim vozilima od strane rentakar agencija je logičan zbog rasta broja turista, ali ne ovoliki i ne dominantno polovnih“, zaključio je Gavran.
Komentarišući podatke o skupim uvoznim vozilima, Gavran ističe da je riječ o izuzecima ekstremno visoke vrijednosti, koji se odnose ili na rijetke bogate pojedince ili na javnu potrošnju.
„Dok je dio privatnih vlasnika možda i pošteno zaradio novac za takva vozila, u BiH se često dešava da se u vrhu liste najskupljih uvezenih automobila nalaze vozila namijenjena institucijama, što otvara brojna pitanja opravdanosti takve potrošnje“, naveo je Gavran.
(Nezavisne)
