BANjALUKA – Debata u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) ukazala je na moguće, možda i tektonske, promjene na polju međunarodne supervizije nakon što Kristijan Šmit napusti Kancelariju visokog predstavnika u BiH, ali upućeni ističu da budućnost OHR-a zavisi i od toga koji će koncept, od trenutna tri, nadjačati ostale.
KLjUČNE INFORMACIJE
- U Savjetu bezbjednosti UN prvi put ozbiljno otvorena tema ograničavanja uloge OHR-a i prenosa procesa na domaće institucije.
- Rusija traži ukidanje OHR-a, EU i Britanija kontinuitet dosadašnje politike, dok SAD podržavaju ograničeniji mandat novog visokog predstavnika.
- Analitičari smatraju da bi prve promjene mogle biti vidljive već u junu nakon odlaska Kristijana Šmita.
- Pravnik Milko Grmuša predlaže novi model međunarodne pravne supervizije umjesto klasičnog OHR-a.
Iako je u Njujorku početkom prošle sedmice viđen do sada najveći stepen saglasnost svjetskih sila – Rusije, Kine i SAD o mandatu Šmita i OHR-u, što je dovelo do zaključka da treba smanjivati međunarodni protektorat, time nije stavljana tačka na sve probleme.
Prvi put je diskutovano o ograničavanju uloge visokog predstavnika, da OHR ne može biti trajni mehanizam upravljanja, te da procese treba sve više prepuštati na domaće institucije i lidere. Prve promjene mogle bi da budu vidljive već u junu, u vidu novog diplomate za visokog predstavnika nakon što je Šmit, koji nije imao podršku Srpske ni svih u UN, podnio ostavku na mjesto koje, prema tvrdnjama republičkog vrha, uzurpira od polovine 2021. kada je i došao u BiH kao izbor Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK) koji nije ni dejtonska kategorija.
Tri koncepta za budućnost OHR-a
Od toga ko će, ako i bude biran, biti novi visoki predstavnik i da li će se i vratiti mandatu OHR-a po aneksu deset Dejtona, a iz kojeg su i Šmit i prethodnici izlazili, pozivajući se na tzv. bonska ovlašćenja, zavisi budućnost te kancelarije.
Profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić kaže da je vidljiv rascjep na zapadu, upornost Rusije i Kine kao i borba Srpske.
– To je dovelo do toga da je Šmit mogao da ode. Jedno od pitanja sada je šta i kako dalje. Uveren sam da će EU, odnosno Nemačka i Velika Britanija hteti da umesto Šmita dođe novi Šmit kako se ništa ne bi promenilo – rekao je Perišić za „Glas“.
Posjeća da je Amerika prihvatila da Šmit ode, ali i politiku da visoki predstavnik treba da djeluje suprotno, dok Rusija traži ukidanje OHR-a.
– U igri su tri različite opcije – ruska koja traži potpuno ukidanje OHR-a, britansko-evropska koja traži kontinuitet dosadašnje politike visokih predstavnika, te američka koja podrazumeva verovatno postavljanje novog visokog predstavnika, ali koji neće biti kontinuitet već diskontinuitet u odnosu na Šmita i koji će, kao takav, imati ograničeniji mandat. Koja će od te tri opcije izaći kao pobednička, niko još ne zna – naveo je Perišić.
Oprez zbog novog modela supervizije
Da stvari treba sagledavati s dozom opreza smatra i pravnik iz Banjaluke Milko Grmuša. On je ponovio stav da Šmit nije visoki predstavnik, da su njegove odluke ništavne, dodajući da je dobro što odlazi, jer to je prvi i osnovni preduslov ozdravljenja sistema i stvaranja dogovora u BiH.
Upozorava i da je opasno prihvatiti imenovanje visokog predstavnika po željama SAD kojem bi se dalo da donosi i zakone i ustave u BiH kako bi realizovao privatne interese američkih kompanija i moćnika. To se, kaže, ne bi razlikovalo u odnosu na protivpravno stanje u posljednjih 30 godina.
– Potrebno je da se u BiH kreira novi model međunarodne supervizije, i to na način da bi mehanizam sačinjen od Venecijanske komisije, Komesara Savjeta za ljudska prava Savjeta Evrope i Agencije za temeljna prava EU u budućnosti kontrolisao donošenje i primjenu svih zakona u BiH. Ideja je da umjesto OHR-a imamo pravnu superviziju koja bi onemogućavala usvajanje svih štetnih akata protivnih ustavima u BiH, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i najvišim priznatim načelima kad je riječ o vladavini prava, tržišnoj privredi, civilnom društvu i slobodama – pojasnio je Grmuša, uz opasku da bi novi mehanizam direktno sarađivao sa ljudima, privredom, civilnim društvom i stručnim pojedincima u institucijama sistema, dok bi političke stranke kao većinski generatori korupcije bile skrajnute u drugi plan.
PIK
Republički zvaničnici, što se ne može čuti od bošnjačkih političara, godinama ukazuju da je vrijeme OHR-a prošlo, naglašavajući da odluke koje je nametnuo Kristijan Šmit moraju biti poništene. Osim toga, na debati u UN, u više navrata je isticano da novi diplomata mora imati relevantnu potvrdu i tog Savjeta, a ne samo PIK-a koji ga imenuje na poziciju visokog predstavnika, iako je riječ o organu kojeg nema u Dejtonu.
(V.K.S./Glas S)
